Daruvarsko muzeološko naslijeđe i arheološka baština

Ideja o početku muzejske djelatnosti u Daruvaru pojavila se početkom 20. st. prilikom pronalaska (novih) rimskih kamenih „carskih“ natpisa na brežuljku Stari Slavik. Ostali „stari“ rimski arheološki nalazi slučajno otkriveni od 70-tih godina 19. st. bili su izloženi u perivoju neposredno uz dvorac grofova Jankovića. Tridesetih godina 20. st. pitanje gradskog muzeja opet je aktualizirano nakon odluke gradskog poglavarstva o otpremanju daruvarskih arheoloških spomenika u Narodni muzej, danas Arheološki muzej u Zagrebu. Nakon drugog svjetskog rata prijedlog o osiguranju prostora za daruvarski muzej i ljudstvo prihvaćen je na sjednici NO kotar Daruvar što je proslijeđeno službenim dopisom Savjetu za znanost i kulturu NRH Zagreb. Ideja nije realizirana.

Krajem šezdesetih došlo se opet do značajnih arheoloških otkrića, a daruvarski lokaliteti su dobili status zaštićenih arheoloških zona – spomenika kulture.

Narodno sveučilište Daruvar je u suradnji s Skupštinom općine Daruvar, lokalnim entuzijastima, ljubiteljima povijesti te uz pomoć A. Bauera pokrenulo postupak osnivanja Muzejske zavičajne zbirke starina Daruvar (MZZSD). Iz Zagreba je došla komisija s potvrdnom ocjenom o zahtjevu za osnivanjem. Postav MZZSD svečano je otvoren 1971. godine u podrumu Porezne uprave povodom desetogodišnjice rada Narodnog sveučilišta. Tadašnji postav sadržavao je artefakte arheološke, povijesne i etnološke zbirke, zbirku različitog vatrenog oružja iz vremena Prvog i Drugog svjetskog rata kao i zbirku NOB-a, uz dodatnih 20-ak panoa s uvećanim kopijama različitih dokumenata, fotografija i karata. Zbog neadekvatnih uvjeta tadašnjeg izložbenog prostora (vlaga) muzejska zbirka je prebačena u prostorije dvorca grofova Jankovića. Grad Daruvar imao je već tada u svojem planu novi prostor za Gradski muzej. Planirana je adaptacija zgrade stare Madžarske “male” škole koja je započela 1990. god., međutim, prekinuta je početkom Domovinskog rata – zgrada je oštećena u granatiranju. Sredinom devedesetih odlučeno je da se nastavi s prekinutom inicijativom za osnivanje muzeja u Daruvaru što je 1994. potaknuto i djelovanjem novoosnovane srednjoškolske arheološke grupe i novim važnim arheološkim otkrićima.

U cilju te namjere Uprava grada Daruvara 1995. ustrojila je Odjel za zaštitu kulturne baštine (OZKB) koji je djelovao u vremenu 1995. – 2001. Jedan od prvih koraka Odjela bilo je inventurno utvrđivanje postojećeg stanja kako muzejske građe tako i namjenskog objekta za muzej. Preostali sačuvani muzejski artefakti su popisani, očišćeni i fotografirani. Dio je smješten u nove prostore Odjela, ulica bana Josipa Jelačića 2 koji je imao i svoj depo zajedno s prostorom Konzervatorskog odjela Osijek.

Odjel za zaštitu kulturne baštine nekoliko puta je izložio daruvarske muzejske artefakte u središtu grada, uglavnom u izlozima daruvarskih trgovina i javnih prostora, održano je nekoliko javnih i open-air predavanja, posebice nekoliko puta je obilježen 18. svibnja – Međunarodni dan muzeja.

Konačno, nakon pet godina rada i zalaganja OZKB odobrena su 2000. god. gradu Daruvaru od Ministarstva kulture RH višegodišnja financijska sredstva za nastavak radova na zgradi budućeg muzeja. S uređenjem podrumskih prostorija nauštrb planiranog muzejsko-izložbenog prostora na gornjim etažama objekta započelo se 2001. god. Međutim, slijedećih godina došlo je do prenamjene cijelog objekta u Glazbenu školu.

Od 2009. godine Uprava grada Daruvara pokreće radnje za ponovno osnivanje i izlaganje muzejskih izložaka što je i rezultiralo izložbom o grofovima Jankovićima Daruvarskim u prostorima dvorca u proljeće 2010. godine. Uz postav o grofovima Jankovićima planira se postaviti izložba “Aquae Balissae – zaboravljeni grad“ s rimskim arheološkim artefaktima, nekad dijelu postava MZZSD iz sada već davne 1971. godine.

Arheološki nalazi iz Daruvara

Sačuvani rimski arheološki artefakti iz Daruvara pronalaženi su tijekom zadnja dva stoljeća uglavnom, osim nekih, kao slučajni nalazi na lokalitetima Stari Slavik, Kupališni park, Trg kralja Tomislava, vodotok rijeke Toplice, Rimska šuma, Rimski izvor („Julisbrum“), Brdo – Gradina Podborje i Stadion Sokol. Postoje i svjedočanstva o arheološkim nalazima s brežuljka Mali Lipovac i Gradskog groblja. Daruvarski arheološki nalazi uz one iz sela Bastaji bili su stotinjak godina izloženi u perivoju dvorca grofova Jankovića. Danas se polovica od svih daruvarskih rimskih arheoloških spomenika nalazi uglavnom u drugim muzejima, posebice u Zagrebu te Bjelovaru i Beču. Od ovdje prikazanih arheoloških artefakata neki su od svjetskog značaja (diatretni pehar, dijelovi konjaničkog kipa, natpisne ploče iz Bastaja) te ističu rimski Daruvar (Aquae Balissae) kao upravno središte (Municipium Iasorum) s općinom naroda Jasa (Res Publica Iasorum), te geotermalno liječilište i prometno čvorište ovog dijela provincije Gornje Panonije. Prva najbliža rimska gradska središta bila su Šćitarjevo – Velika Gorica, Ludbreg, Sisak, Slavonski Brod i Osijek.

Fotografije: Ministarstvo kulture RH, Konzervatorski odjel u Bjelovaru, fotograf: Goran Bekina