Pozdravna riječ
Čitateljima web stranice Grada Daruvara želimo uputiti iskrene pozdrave u ime građana našeg grada.
Grad Daruvar je nastao na temeljima rimskih nastambi. Bogatstvo termalnih izvora i prirodni resursi su bili poticaj Rimljanima za izgradnju prvog naselja koje su nazvali “Aquae Balissae”. Na obroncima su zasadili vinograde, a što govori o tisućljetnoj tradiciji vinogradarstva na ovom području. Na prostoru “Rimske šume” i naselja “Slavik” iskopani su vrlo vrijedni artefakti koji potječu iz rimskog doba, a među njima posebno mjesto zauzima “Carski mrežasti pehar” Cara Aurelija iz 4. st. pod nazivom “Vas diatretum Daruvarense”.
Značajniji razvoj grada odvija se u 18. stoljeću dolaskom grofovske obitelji Janković. Antun Janković gradi velebni, barokni dvorac (1771.-1777.) i obiteljsku kapelicu, sada crkva Presvetog Trojstva. Tada naselje dobiva obilježja gradske sredine sa svim sadržajima društvenog i kulturnog života. Prepoznatljivost grada Daruvara se ogleda u tradiciji geotermalnih izvora, proizvodnji kvalitetnih vina i piva, a zemljopisno i kulturno bogatstvo daruvarskog kraja nudi posjetiteljima raznovrsnu zabavu.
Posjetite najljepše uređeni mali grad kontinentalne Hrvatske. Dobro došli u Daruvar!
Daruvar kroz povijest
Grad Daruvar je naselje s dugom urbanom povijesti, uskoro će navršiti dvije tisuće godina svojeg postojanja kao moderne cjeline, a njegova urbana jezgra mijenjala se u skladu s procesima koje su nosila različita povijesna razdoblja. Regionalno je središte županije u turizmu, te vinogradarstvu i voćarstvu.
Najstarije poznato naselje, smješteno pored ljekovitih geotermalnih izvora na prostoru daruvarske kotline datira od 4. stoljeća prije Krista, iako arheološki nalazi kazuju da su ovi krajevi bili nastanjeni već u kamenom dobu.
Za važnost koju ima kroz povijest, a i danas, neosporivu zaslugu imaju geotermalna vrela, čija je ljekovitost poznata od početka postojanja i života na ovim prostorima. Od vremena Rimljana, kada je ovdje obitavalo panonsko–keltsko pleme, koje su grčki i rimski pisci nazivali Iasi, u značenju ” Topličani” ili ” Iscjelitelji”, a sve prema velikom broju geotermalnih vrela s iscjeliteljskim svojstvima. Rimljani osnivaju svoje naselje pod imenom Aquae Balissae u značenju ”Vrlo jaka vrela”, tj. današnji Daruvar. Hrvati na ovo područje doseljavaju nakon propasti Zapadnog rimskog carstva i osnivaju naselje Probatica, kasnije Podborje.
Ipak, presudno za razvoj grada i ljekovitih kupki bio je dolazak grofa Antuna Jankovića 1745. na ove prostore.
On je gradu dao oblik koji i danas ima, te ga odredio kao termalno lječilište. Antun pl. Janković mijenja hrvatsko ime naselja Podborje, u mađarsko Daruvar, u značenju Ždralov grad ili točnije Ždralov dvorac, prema prelijepom baroknom dvorcu koji je započeo graditi 1771. god.
Grof Janković naseljava svoje vlastelinstvo poljoprivrednicima i obrtnicima iz Hrvatske, Češke, Slovačke, Njemačke i Mađarske. Ovi prostori tako ponovo bivaju napučeni, s obzirom na dotadašnju rijetku naseljenost kao posljedicu ratova s Turcima. Doseljenicima je obećana besplatna zemlja i materijal za gradnju kuća.
No ono čime su Jankovići obilježili svoje djelovanje, zasigurno je gradnja blatnih kupki na ljekovitim geotermalnim izvorima. Kaptirano je nekoliko izvora i 1772. godine izgrađena prva, Antunova kupka. Time je Daruvar postao poznato termalno lječilište sve do danas. Prirodni faktori vrela bili su presudni za taj kontinuitet lječilišta, a to je temperatura vode koja je 35 – 46°C te bogatstvo mineralnog blata. Djelovanje termalne vode je fizikalno, biološko i kemijsko.
Od industrijskih objekata, od 1840. god. kad je sa radom započela Daruvarska pivovara, pa do 1918. godine, u Daruvaru je uz nju radila pilana i suknara, dok je glavna gospodarska grana bila šumarstvo.Mnogo brže od industrije razvijala se trgovina i ugostiteljstvo, zaslugom uspješnog rada termalnog lječilišta. Kotar Daruvar 1912. godine je imao 63 trgovca, 412 obrtnika, 68 ”sitničara”, 41 gostioničara i 92 krčmara. Takvom razvoju doprinijela je i izgradnja pruge Banova Jaruga – Daruvar – Barcs, otvorena uz nazočnost samog cara Franje Josipa 1897. godine.
Nakon Prvog svjetskog rata u Daruvaru djeluje i ciglana, ljevaonica željeza i tvornica strojeva, pletionica, staklana, tiskara i jedna električna centrala zvana ”munjara”.
U Domovinskom ratu grad Daruvar bio je jedan od glavnih točaka obrane Slavonije, a živote za domovinu je dalo 112 pripadnika MUP-a, HV-e i civila. U spomen žrtvama podignut je 1993. godine u parku grofa Jankovića Spomenik braniteljima Daruvara. 17. rujna se obilježava Dan branitelja Grada Daruvara i oslobođenje vojarne „Polom“.
Daruvar danas
Grad Daruvar čine Daruvar i naselja: Daruvarski Vinogradi, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Markovac i Vrbovac.
Površina grada: 64 km2
Broj naselja: 9
Ukupan broj stanovnika: 11.633, a sam Daruvar ima 8.567 stanovnika
Nadmorska visina: 161 m
Sjeverna geografska širina: 45°35′
Istočna geografska širina: 17°15′
Srednja temperatura: 11,3°C
Godišnja razina padalina: 640,6 mm
Prosječna temperatura izvora tople vode: 39,2° do 47,5°C
Udaljenost do Zagreba: 130 km
Udaljenost do Osijeka: 140 km
Udaljenost do Jadranske obale: 300 km